Prof. dr Mirjana Franceško, rođena Salaj, završila je osnovnu i srednju školu u Sremskoj Mitrovici. Diplomirala je na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, magistrirala na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu pod mentorstvom prof. dr Nenada Havelke, a doktorirala na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu pod mentorstvom prof. dr Đorđa Đurića. Autor je prvog doktorata u zemlji iz oblasti Psihologije menadžmenta.
Od 1987. do 2007. godine radila je na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, gde je prošla razvojni put od asistenta do vanrednog profesora. Predavala je predmete iz oblasti socijalne, organizacijske i marketinške psihologije. Na istom Fakultetu osnovala je specijalističke studije iz oblasti Poslovne psihologije.
Jedinstveni pristup u obrazovanju psihologa, zasnovan na teoriji i praksi, nastavila je da razvija osnivanjem Katedre za psihologiju na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, gde nastavlja svoju karijeru od 2007. godine.
Jedan je od osnivača stručno, edukatvno, konsultanske kuće „OK Menadžment” u Novom Sadu, koja je svoj rad započela davne 2000. godine. U toku svog petogodišnjeg rada, tada inovativnog, tim «OK Menadžmenta» sproveo niz psiholoških radionica u uspešnim kompanijama i školama u zemlji i inostranstvu.
Učestvovala je u desetak naučnih projekata kao rukovodilac i saradnik. Rezultate istraživanja saopštila je na brojnim naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Kao autor i koautor objavila je preko sto članaka, monografija, prevoda, recenzija i prikaza.
Danas radi kao profesor, rukovodilac Katedre za psihologiju i Dakan na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić u Novom Sadu. U okviru studijskog programa poslovne psihologije i psihoterapije na ovom Fakultetu, zajedno sa dragim kolegama i mladim saradnicima, razvija školu za buduće psihologe u kojoj mladi na poseban način usvajaju teorijska znanja, obučavaju se za naučna istraživanja i primenu teorije i nauke u praksi.
U privatnom životu je supruga gospodina Darka i ponosna majka sina Luke.
Za doprinos radu i razvoju Društva psihologa i psihologije u Srbiji dobila je nagradu ”Ljubomir Ljuba Stojić” 2005. godine.
Aleksandra Kostić, socijalni psiholog, redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu. Radi na realizaciji sledećih kurseva: Osnove socijalne psihologije, Neverbalna komunikacija, Socijalna percepcija, Psihologija interpersonalnog ponašanja i Istraživanja u socijalnoj psihologiji. Kao angažovani profesor, izvodi nastavu iz Osnova socijalne psihologije i Psihologije grupe na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić u Novom Sadu, na Odseku za poslovnu psihologiju.
Osnovno naučno interesovanje Aleksandre Kostić, okrenuto je istraživanju opažanja različitih funkcija i oblika neverbalnog ponašanja ljudi. To se, prvenstveno, odnosi na istraživanje interpretacija i razumevanja facijalnih ekspresija emocija i interakcijskih efekata tačnog opažanja ove skupine neverbalnih signala. U skladu sa ovim interesovanjima, u periodu od oktobra 1984. do marta 1985. godine boravila je i usavršavala se na Odseku za eksperimentalnu socijalnu psihologiju (Univerzitet Oksford), kod profesora Majkla Argajla (Michael Argyle), stručnjaka za izučavanje neverbalne senzitivnosti. U proteklom periodu, njena istraživanja su bila usmerena ka trans-kulturalnom aspektu percepcije, regulacije i subjektivne evaluacije emocija, odnosno, ka utvrđivanju univerzalnosti i kulturne specifičnosti emocionalnog ponašanja u različitim etničkim zajednicama. Istraživala je facijalne znake prevare (mikrofacijalne ekspresije, asimetričnost izraza), kao i uverenja ispitanika različitih kultura o ponašanju lažova (Romi i Srbi).
U poslednjih deset godina, bavi se proučavanjem subjektivnog doživljaja vremena i prediktora dominantne vremenske perspektive. Istraživala je relacije fenomena vremenske perspektive sa afektivnom vezanošću, strategijama za prevladavanje stresa, samoefikasnošću i akademskom motivacijom.
Aleksandra Kostić je autor, koautor i urednik monografija i tematskih zbornika nacionalnog značaja: Govor lica – značenja facijalnih ponašanja (2006), Pojedinac u društvenom okruženju: uvod u socijalnu psihologiju (2010). Govor bez reči (2008), Studije vremenskih perspektiva u Srbiji (2013). Prvi je autor poglavlja u monografijama međunarodnog značaja „Subjective Evaluation of Emotional Experience in Two Cultures: Serbia and Trinidad“, „Antecedents of and reactions to emotions in Southeast Serbia: A comparative study of Serbs and Romanies“ (2006), “Emotional Recognition, Fear, and Nonverbal Behavior“ (2015). Koautor je članka “Self-reported expression and experience of triumph across four countries” (2016) (Motivation and Emotion). Aleksandra Kostić je koeditor dve međunarodne monografije: The Social Psychology of Nonverbal Communication (2015) i Social Psychological Dynamics (2011).
Član je Društva psihologa Srbije i član Međunarodne asocijacije za kros-kulturalnu psihologiju (International Association for Cross-Cultural Psychology). Do sada je bila član petnaestak nacionalnih i desetak međunarodnih istraživačkih timova (the member of Global Deception Research Team: „A World of Lies“, Journal of Cross Cultural Psychology, 2006).
Goran OPAČIĆ je rođen u Bihaću 1962. godine, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. 1982. godine upisao je studije psihologije na Filozofskom fakultetu u Zadru. 1986 je uz prosek ocena 4.17 završio studije i odbranio diplomski rad pod naslovom Interpersonalna orijentacija – konstrukcija skale i validacija konstrukta. Odmah po završetku dodiplomskih studija, upisao je postdiplomske studije psihologije u Zagrebu, tzv. znanstveni smer. U isto vreme, primljen je na mesto asistenta pripravnika na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru. 1988. godine izabran je u zvanje asistenta za predmet psihometrija. 1991. godine prelazi u Beograd gde je sarađivao u radu više naučnih instucija, kao što su: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Institut odeljenja za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Institut za pedagoška i andragoška istraživanja, Anatomski institut medicinskog fakulteta u Beogradu, Istraživačka stanica Petnica kraj Valjeva. U oktobru 1993. godine zapošljava se na Institutu za pedagoška istraživanja u Beogradu. U novembru iste godine, odbranio je magistarsku tezu pod naslovom Porodične varijable i koncept o sebi kod adolescenata. Zvanje doktora psihologije stekao je 1995. godine, odbranivši doktorsku disertaciju pod naslovom Samopoimanje i socijalno okruženje. Marta 1996. godine, na Filozofskom fakultetu u Beogradu, izabran je u zvanje asistenta na predmetu psihometrija. Iste godine izabran je u zvanje docenta. Trenutno je u zvanju vanrednog profesora.
U periodu od 2000 do 2001 radio kao koordinator za balkan na međunarodnom projektu “Psychological Responses To Impunity For Perpetrators Of Human Rights Violations In Survivors Of War And Torture”. U maju i junu 2004 bio angažovan kao međunarodni ekspert u Ruandi gde je sprovodio evaluaciju psihosocijalnih programa. Bio je koordinator istraživačkog projekta Living in Post-war Communities sprovedenog 2005 godine. Rukovodio je na više projekata koje su finansirala ministarstva zdravlja i prosvete. Naučna interesovanja su mu vezana za metodološke probleme u psihologiji, područje psihologije individualnih razlika i upravljanja ljudskim resursima. Autor je više desetina bibliografskih jedinica od kojih se na Google scholar-u referiše na 70 sa 248 citata.
Prof. dr Bojana Dimitrijević, redovni profesor Departmana za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu, na predmetima kliničke orijentacije. Drži kurseve iz Uvoda u kliničku psihologiju, Psihodijagnostike, Psihodijagnostike dece, Neuropsihologije, Zaštite mentalnog zdravlja. Doktorirala je 2000.godine na Univerzitetu u Beogradu na temu „Psihodinamika agresivnosti delinkventnih narkomana“, a tematikom agresivnosti i socijalno devijantnih ponašanja bavila se kroz brojne naučne članke i dve naučne monografije. U svom istraživačkom radu bavila se i temama primenjene psihodijagnostike, forenzičke procene, ratnim psihotraumatizmom, rizičnim ponašanjima adolescenata, kao i brojnim aspektima primene kliničke psihologije, kao i zaštite i unapređenja menatalnog zdravlja u široj društvenoj zajednici.
Kao specijalista medicinske psihologije radila je više od 25 godina u ustanovama specijalizovane psihijatrijske zaštite, na poslovima psihodijagnostičke procene pacijenata svih uzrasta i najrazličitijih psihopatoloških kategorija. Kao sudski veštak, već oko 30 godina radi na poslovima forenzičke ekspertize kao samostalni veštak, član komisija u psihijatrijskim institucijama u Nišu i Beogradu i član sudsko-psihijatrijskih odbora Medicinskih fakulteta u Nišu i Kragujevcu. Koautor je udžbenika iz oblasti sudske psihijatrije i psihologije. Mentor je specijalizantima u okviru programa specijalizacije iz medicinske psihologije na Medicinskom fakultetu u Nišu i član komisije za polaganje specijalističkog ispita.
Osnivač je i supervizor Psihološkog savetovališta za studente na Univerzitetu u Nišu koji je velika organizacija na volonterskoj bazi i koji već više od deset godina pruža savetodavnu i psihoterapijski psihološku pomoć velikom broju mladih ljudi u rešavanju raznovrsnih emotivnih, porodičnih, adaptacionih i drugih problema. Takođe je edukator u mnogim temama vezanim za probleme adolescentnog perioda i širok spektar psihopatoloških entiteta.
Od 1993. godine učesnik je, koordinator i evaluator brojnih istraživačkih i aplikativnih projekata vladinih i nevladinih organizacija, posebno usmerenih na edukaciju i pomoć posebno vulnerabilnim populacionim grupama.
Ruženka Šimonji Černak je rođena 1972. godine u Novom Sadu. Udata je i ima troje dece. Živi u Bačkom Petrovcu.
Osnovne i magistarske studije psihologije je završila na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gde je 2010. godine odbranila i doktorsku disertaciju „Psihološka analiza i efekti programa obrazovanja slovačke jezičke manjine u Srbiji, Mađarskoj i Rumuniji“.
Zaposlena je na Pedagoškom fakultetu u Somboru kao vanredni profesor i na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić u Novom Sadu, do jedne trećine radnog vremena. Na osnovnim i master studijama predaje sledeće predmete: Razvojna psihologija, Pedagoška psihologija, Interkulturalno obrazovanje, Interakcija u nastavi, Psihološki praktikum, Psihologija dvojezičnosti. Kao školski psiholog je deset godina radila u dve osnovne škole, gde je držala nastavu iz Građanskog vaspitanja.
U okviru svog naučno istraživačkog rada najviše se bavi temama iz psihologije dvojezičnosti i obrazovanja na manjinskim jezicima. Napisala je dve monografije iz oblasti psihologije dvojezičnosti: Dvojezičnost i obrazovanje (2012) i Dvojjazyčnosť a jej pedagogické aspekty (2013). Autor je brojnih članaka u naučnim časopisima i saopštenja na domaćim i međunarodnim konferencijama, kao što su: Važnost obrazovanja na maternjem jeziku u višejezičnom okruženju (2007), Specifičnosti obrazovanja dvojezične dece (2009), Adaptacija na drugi nastavni jezik u srednjoj školi sa aspekta učenika i nastavnika (2011), Pedagoški aspekti multikulturalnog društva (2013), Educational context of the identification with the slovak language and culture in Serbia (2014), The teaching language as an educational- psychological factor of bilingualisam: integration without assimilation (2016).
Učestvovala je u sledećim naučnim projektima: TEMPUS projekat na pedagoškom fakultetu u Somboru “Harmonization and Modernization оf the Curriculum for Primary Teacher Education – HAMOC“ i u saradnji sa Pedagoškim fakultetom Univerziteta Matej Bel iz Banske Bistrice u Slovačkoj republici „Uticaj obrazovnih i sociokulturnih faktora na oblikovanje nacionalnog identiteta“.
Član je Društva psihologa Srbije i Asocijacije slovačkih pedagoga. Osim toga, aktivan je član- glumac amaterskog pozorišta u Bačkom Petrovcu.
prof. Dag Kolarević Studije psihologije počeo 1989. godine na Filosofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Diplomirao 1995. godine. Posle završetka studija kratko radio kao psiholog i nastavnik psihologije u Srednjoj muzičkoj školi „Josip Slavenski“ u Beogradu. Od 1997. do 2001. godine radio na poslovima psihologa u Javnom preduzeću PTT saobraćaja „Srbija“.
Od 2001. godine radi na Policijskoj akademiji kao asistent na predmetu Psihologija kriminaliteta. Od 2007. godine je nastavnik u zvanju docenta na predmetu Psihologija kriminala (akademske studije) u novoj ustanovi koja je nastala 2006. godine nakon spajanja Policijske akademije i Više škole unutrašnjih poslova u Beogradu i čiji je sada naziv „Kriminalističko-policijska akademija“. U zvanje vanrednog profesora izabran 2013. godine.
Bavi se pretežno istraživanjima u oblasti poligrafije, kriminalističkog profilisanja i profesionalne selekcije u policiji.
DRAGAN ŽULJEVIĆ rođen je 1983. u Somboru. Osnovne i master studije psihologije na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Obranio je doktorsku disertaciju na temu Klijentovo očekivanje ishoda psihološkog tretmana kao faktor psihološke promene 2016. godine na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu pod mentorstvom prof. dr Vesne Gavrilov Jerković.
U periodu od 2008 do 2010. radio je u Zdravstvenom centru „Dr Radivoj Simonović“ u Somboru na Odeljenju za alkoholizam, narkomaniju i granična stanja na poslovima psihološkog savetovanja, individualne i grupne psihoterapije sa heroinskim zavisnicima uključenim na metadonski program u okviru projekta Global Fonda Ujedinjenih nacija. Od 2011. do danas radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu u zvanju istraživača saradnika u okviru projekta Nasledni, sredinski i psihološki činioci mentalnog zdravlja Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Od 2007. do danas volontira u Centru za ratnu traumu u Novom Sadu pružajući usluge psihološkog savetovanja ratnim veteranima i žrtvama ratova, psihički traumatizovanim osobama i opštoj populaciji, kao i supervizirajući psihološkoi savetodavni rad. Jedan je od osnivača Psihološkog centra za savetovanje, edukaciju i istraživanje – SELF u Somboru i Novom Sadu.
Tokom studija počeo je sa pohađanjem edukacija iz psihoterapije, te je do sada edukovan iz Integrativno-transakcionog pristupa u psihoterapiji, Terapiji posvećenosti i prihvatanja (ACT), Terapiji desenzitizacije i reprocesiranja pokretima očiju (EMDR), Terapiju fokusiranoj na saosećanje (CFT) i Art terapiji sa žrtvama trauma.
Predstavnik je Srbije u Odeljenju za mlade istraživače Evropskog društva za razvojnu psihologiju, član Izvršnog odbora Društva psihologa Srbije, Svetske asocijacije za kontekstualnu bihejvioralnu nauku (ACBS), Evropskog društva za studije traumatskog stresa (ESTSS) i Internacionalnog društva za studije bihejvioralnog razvoja (ISSBD).
Autor je i koautor više od 90 naučnih radova i saopštenja u zemlji i inostranstvu.
Živi i radi u Novom Sadu i Somboru.
KATARINA SUVAJDŽIĆ, rođena 29.01.1990. u Novom Sadu. Osnovne i master studije psihologije završila je na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić. Tokom studija bila je stipendista fonda „dr Lazar Vrkatić“ i aktivan volonter Novosadskog humanitarnog centra, gde je bila angažovana na poslovima selekcije novih volontera. Od 2012. godine na istom fakultetu angažovana je kao demonstrator u nastavi, a od 2015. godine kao asistent na predmetima psihologija rada, upravljanje ljudskim resursima, razvoj profesionalne karijere, organizaciono ponašanje i organizaciona kultura. Trenutno pohađa doktorske studije na Filozofskom fakultetu u Nišu. Član je izvršnog odbora Sekcije za poslovnu psihologiju. 2016. godine bila je član programskog odbora Sabora psihologa. Učestvovala je na brojnim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inostrastvu. Koautor je rada u monografiji „Vrednosne orjentacije mladih: Stanja i perspektive“. Takođe, autor je nekoliko radova štampanih u naučnim časopisima i zbornicima.
Zorica Knežević rođena je u Novom Sadu 11.8.1991. godine. Osnovnu školu završila je u Sremskoj Kamenici, a gimnaziju Isidora Sekulić u Novom Sadu. Osnovne studije poslovne psihologije završila je na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić. Master studije na smeru psihoterapije završila je na istom fakultetu.
Od oktobra 2013. godine angažovana je kao demonstrator na predmetima Osnove psihologije ličnosti, Klinička psihologija i Psihodijagnostika.
Na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić radi kao asistent na predmetima Mentalno zdravlje, Psihološki konsalting i intervencije, Integrativna psihoterapija i Psihoterapijske škole i pravci. Pomoćnik je šefa katedre za psihoterapiju.
Trenutno pohađa doktorske studije na Filozofskom fakultetu u Nišu na odseku za psihologiju. Pohađa edukaciju iz integrativne psihoterapije i prva je generacija studenata Srpskog udruženja za integrativnu psihoterapiju, čiji su osnivači prof. dr Vesna Petrović i dr Kenneth Evans.
Učestvovala je na brojnim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inostrastvu. Takođe, autor je nekoliko radova štampanih u zbornicima.